Zaslužuje li debit revalorizaciju?

Svako vrijeme nosi svoje, a trendovi koji danas prevladavaju idu na ruku neistraženim vinskim zemljama. Znak vremena je da se ljudi okreću od velikih proizvođača i brendova, masovne proizvodnje, češće mijenjaju navike, zanimaju se za neistraženo i žele isprobavati vina koja dosada nisu.

Takvi su uvjeti idealni za pozicioniranje manjih i manje poznatih zemalja i proizvođača na vinsko tržište.  Proizvesti dobar cabernet sauvignon zahtjeva umijeće i ljubav kao i svako vino, ali i kada je vrlo dobar on na police dolazi rame uz rame sa svim svjetskim cabernet sauvignonima, a njih je čitav ocean.

S druge strane, dobar babić, škrlet ili debit na police dolazi u društvu nekolicine odabranih, kao poseban i drugačiji, kao vino koje još uvijek može doći samo od naših vinara. Utoliko je važnije ulagati u autohtone sorte i posebnosti ampelografije. To vrijedi i za vinare koji sade internacionalne sorte. I te koje su svjetski poznate svoje će mjesto dobiti prije ako jasno pokazuju odakle dolaze, ako ističu odlike terroira.

Tim slijedom, za svjetski profil Hrvatske kao vinske zemlje, važno mjesto zauzimaju vinari koji puno ulažu u potvrđivanje i ponovno otkrivanje starih, tradicionalnih stilova i sorata. Među tim i takvim, teško da tko može konkurirati vinariji Bibich kada je sorta debit u pitanju. Znanje možemo pokazati i na dobrom merlotu ili chardonnayu, ali ne i posebnost.

Dok još i naši, domaći kupci i vinoljupci debit pamte kao manje plemenit, kao lozu za masovnu proizvodnju, Bibić je ovoj sorti zacrtao svijetlu budućnost davši joj izuzetno zahtjevne uloge, a ona je zauzvrat pokazala da sve te uloge s lakoćom igra. Možda do sada niste obraćali pozornost, ali od debita je napravljen Bibićev pjenušac Brut, prošek Ambra, ima važnu ulogu u kupaži R5, ali čak je i ekstremno vino, Lučica, napravljeno od debita. Ni to još  nije sve, sortni Bibićev Debit u samom je vrhu po eleganciji, mekoći, nježnosti i pitkosti na cijelom našem tržištu.

Svježi debit radi se od grožđa s loza prosječne starosti 40 godina. U toj dobi loza već sama regulira prinose tako što manje rađa. Fermentacija se odvila na prilično niskoj temperaturi, a vino je šest mjeseci odležavalo na finom talogu. Lučica, kao što sam naveo, je na neki način ekstremno vino jer grožđe prolazi obradu koja nije za slabiće. Više kontakta sa zrakom, dugi kontakt s kožicama, grožđe mora biti izuzetno zdravo u protivnome se odmah počinju javljati problemi.

Debit zasigurno prolazi svoju malu renesansu, ali zauzvrat doprinosi imidžu kompletne naše vinske scene, naročito na zapadnim tržištima. Zajedno s trudom ostalih vinara koji na ovoj sorti rade, kao što su Sladići, Birin i neki drugi, debit postaje jedno od općih mjesta domaćeg vinarstva – nešto po čemu ćemo biti drugačiji, a ne samo još jedni u nizu.

 

Kruno Filipović