Ponekad se dogodi da neka vinova loza odseli iz kraja u kojem je nastala i da u novoj domovini izgradi novu slavu koja može parirati, a nekada i nadmašiti onu staru. Ovo je priča o malbecu.
Prema svim dostupnim podacima, malbec potječe iz Cahorsa koji pripada jugozapadnom vinorodnom području u Francuskoj. Malo dalje prema zapadu nalazi se Bordeaux gdje je malbec vrlo brzo pronašao svoje mjesto u čuvenim bordoškim blendovima. Najpoznatiji iz Bordeauxa su cabernet sauvignon i merlot, zatim nešto malo manje poznati su cabernet franc i petit verdot, a vrlo malo ljudi znaju da su i prva crna sorta Čilea i prva crna sorta Argentine, malbec i carmenere, također dio bordoškog blenda. Iz Bordeauxa je dalje selila ova sorta po svijetu.
Volji i želji Argentine i savoir-faireu (znanju) Francuske, putevi su se prekrižili davne 1853. godine. Baš te godine sudbina je htjela da argentinski predsjednik, Domingo Faustino Sarmiento, izbor rasadnog materijala koji je označio početak preobrazbe argentinskog vinarstva povjeri upravo Michelu Aiméu Pougetu, tada već poznatom ampelograferu – stručnjaku za sorte vinove loze.
Michel Aimé Pouget imenovan je ravnateljem nove agronomske škole u Argentini, Quinta Normal de Mendoza 17. travnja 1853. što je službeno značilo zeleno svjetlo sadnji odabranih sorata i početak argentinske slave malbeca. Danas je taj dan Svjetski dan malbeca, a osobno znam da će ga mnogi potajno obilježiti i u Hrvatskoj. U svom se poslu susrećem s velikim brojem ljudi kojima je malbec među najdražim ili najdraža sorta.
Naš, ne tako skromni doprinos ovoj sorti i njenom danu, jedan je od najtraženijih malbeca u svijetu – Terrazas de los Andes Malbec. U našoj je priči ovo vino ujedno i drugi puta kada su se križali putevi Argentine i Francuske, kada je Moët Argentina, argentinski ogranak kuće LVMH kojoj Terrazas Malbec pripada, 1992. godine odlučio saditi „high altitude“ vinograde iz kojih grožđe potječe. Na gotovo kilometar nadmorske visine, gdje se vlaga gotovo i ne zadržava, puno je manje bolesti i štetočina, pa nepoželjnih intervencija u vinograd gotovo i nema. Prirodno očuvano i zdravo, grožđe može uživati produljeno zrenje koje je na ovakvim visinama potrebno radi svježih noći.
Svježe noći upisane su direktno i u karakter ovoga vina koje zadržava svoje svježine do kasno u period zrenja. Konačni je rezultat vrlo čvrsta struktura koja s lakoćom nosi cijeli aromatski spektar. A on je, u najmanju ruku, dojmljiv.
Malbec je i meni osobno jedna od dražih sorata. Imao sam prilike kroz razne vinske manifestacije, edukaciju i masterclassove kušati veliki broj vina od malbeca. Od onih s astronomskom cijenom, do vrlo pristupačnih. Klasičnih francuskih, nekih u blendovima s npr. cabernetom, do nekih iznimnih, napravljenih od grožđa sa 107 godina starih loza. Terrazas Malbec ima moju bezrezervnu preporuku.
Terrazas de los Andes Malbec 2017. prije svega je vrlo precizan, čistokrvni malbec, a onda još i puno više. Malbecov potpis crne višnje, kupine i čokolade uz nijanse mirisa mesa divljači i šumskog tla, stvorio je argentinski stil ove sorte. Ali uz starost loza od kojih neke dosežu i 80 godina, ovaj je Malbec razvio i zavidan tercijar – skup aroma koje nastaju odležavanjem vina. On nije bez razloga među najtraženijima. Grafit, šljive, crni papar, cvijeće… Vino posjeduje zavidnu širinu. S lakoćom će preživjeti sljedećih deset godina i možemo samo nagađati kakvo će se vino razviti.
U ovoj ekstremnoj situaciji, fini odrezak i čaša malbeca jedan je od kraćih puteva natrag u civilizaciju u njenom najljepšem tumačenju.
Kruno Filipović