Nisam očekivao da će mi toliko posjetitelja zadnjeg Vinartova Grand Tastinga reći da im je najbolje bijelo vino na cijelom promenadnom kušanju upravo Cloudy Bay Sauvignon blanc 2019. Vrlo me ugodno iznenadilo. Odlučio sam napisati blog o tim vinima da malo na njih skrenem pažnju, ponekad mi se učini da mnogima te boce promiču pred očima, a da ni ne znaju kakav svjetski ugled u sebi skrivaju.
Ovo je teritorij superlativa. Vina koja se opasno primiču vrhu koji neka regija može dati. Vina koja titraju u svim registrima; ona su drugačija, nova, prepoznatljiva, sortna, tercijarna, još uvijek dovoljno svježa i već razvijena. Jedno sigurno nisu, a to je slučajna. Ova se vina održavaju na vrhu ili pri vrhu slave već desetljećima. Iz berbe u berbu. Nešto je tu sigurno odrađeno kako treba.
Cape Mentelle vinarija je smještena u pokrajini Margaret River, uvaženoj vinskoj regiji na jugo-zapadu Australije. Slovi za australsku regiju koja daje „naj-europskija“ vina što je razumljiviji način da se kaže da su manje koncentrirana, nižih ekstrakta i općenito vina od grožđa koje za života vidi manje sunca i trpi manje vrućine nego li je uobičajeno u Barossi, Coonawarri ili Hunter Valleyju. Ne čudi stoga što je regija poznata po SSB vinima (bijelom bordoškom blendu s/emilliona i s/auvignon b/lanca koji je isto ono platno na kojem su majstori vinari slikali sve one mitske Sauternese). Isturena u Pacifik, Margaret River dobiva najvrjednije od hladnih morskih struja koje njeguju ove loze i usporavaju njihovo zrenje.
Vinariju je utemeljio David Hohnen – da, ista ona vinska ikona koja stoji iza Cloudy Baya na Novom Zelandu – ne tako davne 1970. Dugo iščekivana prva nagrada, Jimmy Watson Memorial Award, došla je 1983. i upisala vinariju u klub iznimnih. Put kojim su braća Hohnen dalje nastavili ići doveo ih je u konačnici u obitelj Moët Hennessy. Korisno je odvojiti minutu i promisliti kakvo vino morate stvoriti da se nađete u ovom okrilju.
Karakter regije, terroir i „naj-eurposkiji“ stil australskih vina u trenu vam protumači berba shiraza 2016. godine – Cape Mentelle Shiraz 2016. dok vas istovremeno preplave osjećaji i spoznaja. Jedino što možete reći je; aaaa, zato je to… Vino nosi i sukob svježine i zrelih tanina, i cedar i vaniliju od dodira hrasta, i sortnu zrelost sladića, pečene crne višnje, papra, kupine… Na kraju herbalnost crnog čaja i terroir suncem spržene crvenice. Vino je kao topla godina u Hermitageu pa je tim komičnije da je u početku izlazilo pod imenom Hermitage dok to kasnije nije zabranjeno.
Vino koje je u nestanku i koje nemate još puno vremena nabaviti (a kod nas je, moram to reći, osjetno pristupačnije nego u većini drugih zemalja uključujući i njegovu domovinu), je bordoški blend Cape Mentelle Cabernet/Merlot 2013. Razlog nije samo u malim zalihama nego i u tome što će se blend promijeniti u berbama koje su slijedile. Ako vam klimatski uvjeti dopuštaju raditi „naj-europskija“ vina u Australiji, podrazumijeva se da ćete se okušati i u ovom vječnom blendu. Cabernet u ovome vinu isti je onaj koji je zavrijedio prvu veliku nagradu vinariji.
Svojom konstitucijom Cape Mentelle Cabernet/Merlot svakako podsjeća na klasični Bordeaux, ali kada pogledamo cijelu sliku, bitne su razlike između njih. Prije svega, jedna sasvim posebna i drugačija floralnost, jedan herbarij ljubičastog cvijeća, suhe ljubičice, maćuhice, lavanda… S druge strane tu je jedna nezaobilazna nota joda koja upućuje na bogatu, zdravu crvenu zemlju. No, tu je i crno voće i lagana svježina eukaliptusa, vrlo lagana vanilija i dim. Dugi završetak s fino zrnatim taninima.
Unatoč popularizaciji pojma koji danas mnogi koriste samo da prenesu svoje osobno oduševljenje nekim vinom, postoji težina iza pojma „ikoničko vino“. Ikonička vina su ona koja su stvorila regiju, vinariju ili tradiciju, i koja je u isto vrijeme stvorila vinarija, regija ili tradicija. Ona su ikona, baš kao i suvremeno značenje avatara, koj sublimiraju petu esenciju mjesta s kojeg potječu i kroz koja to mjesto može pričati o sebi.
Cloudy Bay Sauvignon Blanc ikoničko je vino Marlborougha.
Ono je divlje, surovo, ne dopušta da ga se ignorira, ne svira u pozadini. Ovo vino zahtjeva pažnju, ono je dio svakog razgovora, ono je tema, još jedna živa osoba u svakom društvu. Ono nije naglašeno, ono je posebno. Daniel Sorrell će reći (parafraza); kada razmišljam što mora biti Marlborough sauvignon blanc, ne razmišljam o ganjanju tiola, oni su neodvojivi dio sauvignona iz Marlborougha, oni su identitet, ali vino je daleko više. Mi se ovdje zapravo bavimo kockanjem s berbom, tražimo riskantne datume u svakoj godini da bismo otvorili nešto još neistraženo u ovoj sorti. Jasmin, parafin, ogrozd i bijeli papar nisu lice prošlih sauvignona, oni su lice 2019. Postoji jedan citrus koji se zove kaffir limeta… Toliko intenzivan da je najčešće samo začin ili se koristi u spravljanju parfema.
Marlborough je najvažnija vinska regija Novoga Zelanda. Površinom pod lozama jednaka je čitavom hrvatskom vinogradarstvu. Sjeverni dio južnog otoka daje svježije i lakše pinote koji odležavanjem puno dobivaju. Još uvijek aktualna 2017. – Cloudy Bay Pinot Noir 2017. – nalazi se na našim policama a samo je jedna berba nakon nje puštena na tržište. Pinot crni je druga najvažnija sorta vinarije Cloudy Bay i Marlborougha i jedina crna. Osim toga, druga je najvažnija sorta regije po zastupljenosti i imidžu koji ima u svijetu. Ovaj se dio svijeta naziva novom klasičnom regijom za pinot crni, mjestom koje kvalitetom vina može parirati regiji iz koje je pinot crni potekao. Na mnogim slijepim kušanjima velika imena vinskog svijeta pomiješaju novozelandske pinote sa starosvjetskim, tako je recimo Jean-Guillaume Prats, tadašnji čelni čovjek Estates and Wines, the Moët Hennessy wine division, za ovaj pinot crni pomislio da je Richebourg iz Cote de Nuit u Burgundiji.
Nakon dvije godine kada vino dođe pred kupce u prvom je planu crvena trešnja i nedozrela kupina. Tanini su umiljati i niski, a samo svježina govori koliko godina ovo vino ima pred sobom. Vremenom razvija dimne note zapečenoga mesa s gradela, arome crnih maslina i sušenog origana.
Estates and Wines, the Moët Hennessy wine division puno je širi nego zamišljamo. Prostire se po cijelome svijetu; Kina – Ao Yun, Novi Zeland – Cloudy Bay, Australija – Cape Mentelle, Španjolska – Bodega Numanthia, Amerika – Newton i Smoke Tree i Argentina Terrazas de los Andes i Cheval Des Andes. Svi su oni pravi predstavnici onoga po čemu je regija poznata.
Uglavnom su bordoške sorte otputovale u Južnu Ameriku i danas dominiraju tamošnjih vinarstvom. Među njima je bio i malbec koji je, istina, u Bordeaux stigao iz obližnjeg Cahorsa, no, U Argentini je on postao, kako smo ranije spomenuli, ikonička sorta. Danas kada kažete vino iz Argentine, mnogi će upravo pomisliti na malbec. Kakav je sretan splet okolnosti to bio da je ovako „steak-friendly“ vino doputovalo u zemlju gauchosa, ne moramo posebno isticati.
Terrazas de los Andes u Mendozi ima vinograde malbeca na blizu kilometar nadmorske visine. Vino je upravo projekt Moët Argentine koji je započet 1992. a rezultati truda su počeli pristizati nedavne 1999. Premda je preuređena vinarija stara oko jednog stoljeća, vino je zapravo relativno mlado, ali imalo je strmoglavi uspon koji ni danas ne jenjava. Terrazas de los Andes Mlabec ubrzo je postao najtraženiji malbec svijeta. Velika zlata i velika srebra svjetskih institucija naprosto su se lijepila na ovo vino, a i sama vinarija je bila proglašena vinarijom godine 2017.
U ovome Malbecu prije svega možete dobro upoznati sortu. Točnije, ono što ta sorta može dati u ovome dijelu svijeta i u svježini noći kakve su na ovoj visini u Andama. Malbecov potpis crne višnje, kupine i čokolade uz nijanse mesa divljači i šumskog tla, stvorio je argentinski stil ove sorte. Ali uz starost loza od kojih neke dosežu i 80 godina, ovaj je Malbec i puno više. On nije bez razloga među najtraženijima. Grafit, šljive, crni papar, cvijeće… Vino posjeduje zavidnu širinu. S lakoćom će preživjeti sljedećih deset godina i možemo samo nagađati kakvo će se vino razviti.
Kruno Filipović